ANTIKA

 

Grci i hrvatska obala

Područje Jadrana rano je postalo predmet interesa antičkih Grka o čemu svjedoče grčki mitovi i legende. 735. pr. Kr. Korinćani su kod Krfa porazili Liburne, no usprkos tome moć Ilira na jadranskom području ostala je toliko jaka da Grci još dugo vremena nisu mogli računati na prodor i učvršćivanje na današnjoj hrvatskoj obali.
Situacija se promijenila tek početkom 4. st. pr. Kr. Tada je na području Sicilije i južne Italije vladao moćni tiranin grčkog grada Sirakuze Dionizije Stariji. Na njegov vjerojatni poticaj osnovana je prva grčka kolonija na otoku Visu (Issa) oko 397. pr. Kr. Uz Dionizijevu pomoć Grci s otoka Parosa na otoku Hvaru osnivaju 385. pr. Kr. koloniju Pharos. Iliri su pokušali spriječiti osnivanje Pharosa ali su ih Grci uz pomoć Dionizija porazili. Kasnije su još osnovane kolonije Korkyra (Lumbarda na otoku Korčuli), Tragurion (Trogir), Epetion (Stobreč kod Splita).

novac isse
novac pharos
Novac polisa Isse
Novac polisa Pharos
lumbardska ploča

Lumbardska ploča - jedan od najvažnijih spomenika grčke kolonizacije

 

Opširnije: Još o grčkoj kolonizaciji
Flash: Karta grčke kolonizacije hrvatske obale
Linkovi vezani za grčku kolonizaciju
 

Sukobi Rimljana i Ilira

Do sukoba Rimljana i Ilira dolazi uslijed jačanja države Ardijejaca pod kraljem Agronom i kraljicom Teutom, na području južnog Jadrana. Ona je obuhvaćala i dio današnje hrvatske obale južno od Neretve. Zbog napada ardijejskih gusara na rimske građane i rimske saveznike 229. pr. Kr. dolazi do rata između Rimljana i Ardijejaca pod Teutom. Ardijejci su poraženi, država im je razmrvljena i u njezinom velikom dijelu zavladao je kao saveznik Rimljana bivši Teutin vojskovođa Demetrije Farski. Kako i Demetrije ponovo napada rimske saveznike ponovo su na njega 219. zaratili Rimljani porazivši ga.
Na sjeverozapadu današnjeg hrvatskog područja, u Istri, Rimljani su se sukobili s Histrima. 177. pr. Kr. pobijedili su ih poslije žestokog sukoba oko glavnog središta Histra Nezakcija u kome je poginuo i sam kralj Histra Epulon.
Polovicom 2. st. pr. Kr. došlo je do sukoba između Delmata i Rimljana jer su Delmati ugrožavali posjede rimskih saveznika, Grka, na obali. Rimljani duboko prodiru u delmatski teritorij ali bez trajnog uspjeha. Između 78 i 76 pr. Kr. Rimljani ponovo ratuju s Delmatima kojima uspjevaju oteti Salonu. Posebno se sukob s Delmatima zaoštrio za građanskog rata između Cezara i Pompeja. 48. pr. Kr. Delmati nanose Rimljanima težak poraz. Daljnji pokušaji Rimljana da pokore Delmate ponovo nemaju uspjeha i Delmati čak po Cezarovoj smrti zauzimaju Salonu. Teže poraze nanosi Delmatima Oktavijan 33. i 34. pr. Kr. koji uspijeva zauzeti središnji dio dalmatinske obale. Tek 27 pr. Kr. Rimljanima uspijeva pokoriti Delmate.
Teške borbe vodili su Rimljani i s Japodima i oko Segestike (Sisak).
Činilo se da su Rimljani tako konačno pokorili Ilire. Okrutna vlast Rimljana nad Ilirima konačno je 6. godine izazvao veliki ustanak Ilira pod poglavicom plemena Dezidijata Batonom. Tek poslije teških borbi i angažiranja velikog broja vojnika 9. godine Iliri su bili poraženi.

ilirska kaciga

Kaciga tzv. ilirskog tipa

 

Opširnije: ArdijejciRatovi Rimljana s Delmatima
 
 

Hrvatski krajevi pod rimskom vlašću

Od Rimljana osvojena ilirska područja prvotno su bila organizirana u veliku provinciju Ilirik. Ubrzo je ona podijeljena na Dalmaciju i Panoniju. Ovo područje je i kasnije (posebno u kasnoj antici) doživjelo niz promjena u upravnom ustrojstvu.
Utjecaj je Rimljana bio jači u priobalju nego u unutrašnjosti. On se tamo učvrstio tek tijekom 1. st. Rimski se utjecaj širi putem stacioniranih rimskih vojnih jedinica, organiziranjem sudstva i državne uprave. Važnu ulogu u tome imala je izgradnja mreže cesta od Salone prema unutrašnjosti za namjesnika provincije Dalmacije Publija Kornelija Dolabele početkom 1. st. 69. zadnja rimska legija napušta provinciju Dalmaciju koja se od tada smatra posve smirenom.
Sami Iliri bili su regrutirani u rimsku vojsku služeći i u tako dalekim krajevima kao što su Britanija, Germanija i sjeverna Afrika.
Rimski je utjecaj posebno izražen u planski izgrađenim gradovima. U njima su izgrađeni vodovod, kanalizacija, kurije i bazilike za javne poslove, terme, kazališta i amfiteatri. Vođe lokalnih zajednica dobivaju rimsko građanstvo, a neki postaju čak i senatori. Na području današnje Hrvatske status kolonije su dobili Salona, Narona, Epidaur (u doba Cezara), Pola, Jadera (u doba Oktavijana), Aequm (50.), Siscija (oko 70.), Mursa (133.) i Cibalae (212.).
Usprkos tome izvan točaka rimskog utjecaja domaće stanovništvo nastavlja živjeti na stari način. Dalje se štuju i stari bogovi iako ponekad pod rimskim imenima. Uz rimske bogove na ilirsko područje prodire i štovanje istočnjačkih bogova (kao iranskog boga Mitre).

amfiteatar salona
hram salona
Rekonstrukcija amfiteatra u Saloni
Rekonstrukcija hrama na forumu Salone
Karte: Dalmacija i Panonija u rimsko doba
Linkovi vezani za rimsku vlast nad hrvatskim krajevima
 

Kasna antika

Od druge polovice 2. st. počinje doba barbarskih upada. Zbog potreba vojske povećavaju se porezi koji sve teže pritiskuju stanovništvo. Sve veću političku važnost dobivaju rimske jedinice iz ilirskih područja. Na kraju i vojskovođe ilirskog podrijetla postaju carevi.
Od 4. st. od barbara posebno stradava Panonija koja postaje njihovo uporište za prodore u druge krajeve rimskog carstva. Pred barbarima se romanizirano stanovništvo sklanja u brda i na priobalje i otoke.
Krajem prve polovice 5. st. današnje hrvatske krajeve u Panoniji zauzimaju Huni. Poslije njih ta područja zauzimaju Istočni Goti, Gepidi, Langobardi i Avari.
Sve više tijekom 4. st. jača utjecaj kršćanske crkve. Kršćanstvo je još od 3. st. na ilirskim područjima već dobro organizirano i rasprostranjeno.
Poslije smrti Teodozija I 395. rimsko je carstvo podijeljeno na istočno i zapadno. Današnji hrvatski krajevi pripali su zapadnom carstvu što je imalo dugoročne posljedice za civilizacijski razvoj tih područja.
Poslije propasti zapadnog rimskog carstva Dalmacijom i sjevernim područjima današnje Hrvatske vladaju Odoakar, a potom Istočni Goti.
Tijekom 6. st. pod Justinijanom privremeno se obnavlja vlast rimskog carstva nad današnjim hrvatskim područjima uz veliki graditeljski procvat.

dioklecijan
dioklecijanova palača
Dioklecijan - najvažniji rimski car s hrvatskih područja i jedan od najvažnijih rimskih careva uopće

Dioklecijanova palača
palača s mora
Pogled na Dioklecijanovu palaču s mora (rekonstrukcija)
bazilika salona
groblje salona
Starokršćanska gradska bazilika u Saloni (rekonstrukcija)

Groblje kršćanskih mučenika u Saloni
mozaik salona

Starokršćanski mozaik iz Salone koji ilustrira stihove iz psalma

 

Opširnije: Kršćanstvo
Linkovi vezani za kasnu antiku
 

Literatura

Ilustrirana povijest Hrvata, Zagreb 1974.

Ferdo Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925.

Povijest Hrvata, knjiga 1., Srednji vijek, Zagreb 2003.

Ilustracije

Ferdo Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925.

Ejnar Dyggve, History of Salonitan Christianity, Oslo 1951.